Obojene naočale PDF Print E-mail
There are no translations available.

Banjaluka, 28. juli 2014.
Trodnevnim treningom „Obojene naočale“, koji je održan ovog vikenda u Banjaluci, nastavljene su aktivnosti Helsinškog paralementa građana u okviru projekta „Recepti za mir“.
Na treningu, čiji cilj je bio obuka mladih za interkulturne trenere, učestvovali su
omladinci/ke iz Jajca, Bratunca, Mrkonjić Grada i Prijedora. Trening je podrazumijevao sticanje znanja i vještina iz oblasti nenasilne komunikacije, poštovanja različitosti i antidiskriminacije. Po završetku ovog treninga, učesnici će imati priliku da sva saznanja koja su dobili tokom treninga praktično iskoriste za promovisanje interkulturalnosti u svojim lokalnim zajednicama.
Učesnici su bili smješteni u „Biblioteci za slijepe i slabovide“, kojoj se, ovom prilikom, želimo zahvaliti na gostoprimstvu, u nadi da ćemo i buduće surađivati sa ovom ustanovom.


Banjaluka, 28. juli 2014
recepti
Trodnevnim treningom „Obojene naočale“, koji je održan ovog vikenda u Banjaluci, nastavljene su aktivnosti Helsinškog paralementa građana u okviru projekta „Recepti za mir“.
Na treningu, čiji cilj je bio obuka mladih za interkulturne trenere, učestvovali su
omladinci/ke iz Jajca, Bratunca, Mrkonjić Grada i Prijedora. Trening je podrazumijevao sticanje znanja i vještina iz oblasti nenasilne komunikacije, poštovanja različitosti i antidiskriminacije.
Po završetku ovog treninga, učesnici će imati priliku da sva saznanja koja su dobili tokom treninga praktično iskoriste za promovisanje interkulturalnosti u svojim lokalnim zajednicama.
Učesnici su bili smješteni u „Biblioteci za slijepe i slabovide“, kojoj se, ovom prilikom, želimo zahvaliti na gostoprimstvu, u nadi da ćemo i buduće surađivati sa ovom ustanovom.

 
Swimming for free for persons with disability PDF Print E-mail
Banja Luka, 18 July 2014
Helsinki Citizens’ Assembly Banjaluka will provide free usage of city Olympic pool for persons with disability within the project IN – Implementation of the UN Convention on the Rights of Persons with Disability in BiH”. The pool can be used as of September 2014 in Veljka Mlađenovica street in Banjaluka for persons with disability.
Besides, our intention is to organize a free swimming school for children with disability aged 5 to 18 years. Trained coaches will be in charge of the school twice a week in City Olympic pool in Banjaluka.
All persons interested, both children and adults, can apply to use the pool for recreational swimming on a condition of being persons with disability.
We ask you to register interested persons on behalf of your association by August 20, 2014 at:   This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it or   This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it .

Banja Luka, 18 July 2014

plivanjeHelsinki Citizens’ Assembly Banjaluka will provide free usage of city Olympic pool for persons with disability within the project IN – Implementation of the UN Convention on the Rights of Persons with Disability in BiH”. The pool can be used as of September 2014 in Veljka Mlađenovica street in Banjaluka for persons with disability.
Besides, our intention is to organize a free swimming school for children with disability aged 5 to 18 years. Trained coaches will be in charge of the school twice a week in City Olympic pool in Banjaluka.
All persons interested, both children and adults, can apply to use the pool for recreational swimming on a condition of being persons with disability.
We ask you to register interested persons on behalf of your association by August 20, 2014 at: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it or This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

 
HPG i Ženska altrenativna vlada za ravnopravnost žena u sportu! PDF Print E-mail
There are no translations available.

HPG i Ženska altrenativna vlada za ravnopravnost žena u sportu!
-Tekst za Alternativni izvještaj-
S obzirom da je cilj Alternativnog izvještaja pokazati kako se odvija proces evropskih integracija BiH iz perspektive nevladinih organizacija i ukazati na neka specifična pitanja koja se tiču oblasti koje pokriva EU izvještaju o napretku, Ženska alternativna vlada BiH i Helsinški parlament građana prilažu kratki pregled kojim žele skrenuti pažnju na diskriminaciju žena i djevojaka u sportu.
Učešće žena u sportu i pristup sportskim resursima su sastavni dio koncepta ravnopravnosti polova, te smatramo da i ovaj segment ženskih ljudskih prava treba da nađe svoje mjesto u Alternativnom izvještaju o napretku BiH.
U Preporuci 1701 (2005) Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope kaže se da se “protiv diskriminacije žena i djevojaka u sportu i učešću u sportskoj administraciji i na mjestima odlučivanja mora boriti na isti način kao i protiv svih drugih oblika diskriminacije”.
Međutim, uslovi rada sportistkinja u BiH i učešće žena na rukovodećim mjestima odlučivanja u sportskim tijelima, savezima ili organizacijama, nisu predmet interesovanja zvaničnih institucija BiH, niti se ovom pitanju pridaje dovoljno pažnje.
Nedovoljno se ulaže u ženski sport, sportistkinje nemaju adekvatne uslove za treniranje, a vladajući društveni stereotipi i predrasude otežavaju djevojakama i ženama da se bave sportom i da ostvaruju sportsku karijeru i rukovodeće funkcije u sportu. Neravnopravnost između muških i ženskih sportista ogleda se i u nejednakim platama, nagrađivanju i priznanjima.
Prema podacima koje smo dobili od Federalnog ministarstva kulutre i sporta vidi se da je iz Transfera za sport od značaja za Federaciju BiH u 2013. godini, ne uključujući sredstva koja su dodjeljena sportskim savezima, izdvojeno 779.810,00 KM ili 95,8% za muške sportske klubove, dok je za ženske sportske klubove izdvojeno svega 34.000,00 KM ili 4,2%.
Na naš upit da nam dostave podatke o broju ženskih klubova u Republici Srpskoj i podatak o finansijskim ulaganjima u muške i ženske klubove u ovom entitetu, Ministarstvo omladine, porodice i sporta RS nam je dostavilo odgovor u kojem se ne navode tačni iznosi, uz objašnjenje da ovo ministarstvo ne posmatra muški i ženski sport “kao zesebne cjeline”.
U odgovoru se takođe navodi da u Registru sportskih organizacija u RS “postoji preko 1000 upisanih sportskih organizacija”, te da u Republici Srpskoj “djeluje 45 sportskih organizacija koje su registrovane kao ženski klubovi”.
Da debalans u finansiranju muških i ženskih sportskih klubova postoji, vidljivo je iz Plana sufinansiranja sportskih organizacija od interesa za grad Banjaluku u 2014. Naime, uvidom u ovoj Plan, vidi se da grad za ove namjene planira izdvojiti 1.426.302,00 KM, od čega će njaviše novca otići Fudbalskom klubu “Borac” i Fudbalskom savezu grada – 375.000,00 KM, dok će jedino ženski rukometni klub “Borac” iz gradskog budžeta dobiti 75.000,000 KM ili 12,82% od ukupno planiranih sredstava za rad sportskih klubova od interesa za grad.
Nejasno je zašto se malo ulaže u razvoj ženskog sporta koji, pored psiholoških i fizičkih prednosti i potencijala, može itekako uticati i na sve druge oblasti života kao što su: zapošljavanje i pristup resursima, zdravlje, socijalna inkluzija, ekonomski i društveni razvoj.
Ne postoje ni posebni programi ni planovi za razvoj ženskog sporta i promociju sporta među djevojčicama školskog uzrasta, što bi bilo veoma značajno imajući u vidu generalnu statisku koja kaže da “više od polovine (51%) djevojčica uzrasta od 11 do 16 radije rade druge stvari u svoje slobodno vrijeme nego što se bave sportom ili fizičkim aktivnostima, i da 40% djevojaka napusti sportske aktivnosti do 18-te godine”.
Naročito zabrinjava činjenica da u BiH ne postoje precizni statisčki podaci niti se vodi gender osjetljiva evidencija o ženama u sportu.
Pored neravnopravne raspodjele finansijskih sredstava, sportiskinje u BiH susreću se sa nizom predrasuda i stereotipa i skoro svakodnevnom diskriminacijom.
„Kad sam kazala mami da želim trenirati fudbal, začudila se i rekla ‘Pa ti si curica?!’. Ali je ubrzo pristala i upisala me na trening“, riječi su devetogodišnje Marije Vidaković koja već nekoliko mjeseci trenira fudbal u ženskom fudbalskom klubu „Sloga“ iz Petrova.
"Diskriminacija žena i djevojaka u sportu manifestuje se u istrajnosti stereotipa,
nedostatku podrške za sportiskinje i za djevojke koje pokazuju potencijal u sportu,kao i
u nedostatku podrške i mogućnosti za pomirenje privatnog i profesionalnog života", kao
i u još uvijek nedovoljnoj medijskoj viljdivosti sportiskinja.
Zbog svega navedenog, Ženska alternativna vlada BiH i Helsinški parlament građana Banjaluka smatraju da resorna ministarstva i druga relevantna tijela na svim nivoima vlasti moraju, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, ovom pitanju posvetiti dužnu pažnju i:
- obezbijediti ravnopravnu raspodjelu finansijskih sredstava za rad muških i ženskih
klubova u BiH
- obezbijediti značajnije učešće žena u vladajujćim sportskim strukturama
- raditi na izradi posebnih programa I/ili planova za razvoj ženskog sporta i promociju
sporta među djevojčicama školskog uzrasta
- voditi gender evidenciju o učešću žena u sportu
- podizati svijest i provoditi kampanje o neophodnosti bavljenja sportom za žene svih starosnih dobi, uključujući i žene sa invaliditetom.

Banja Luka, 13. jul 2014.

-Tekst za Alternativni izvještaj-

 

alternativni_izvjestajS obzirom da je cilj Alternativnog izvještaja pokazati kako se odvija proces evropskih integracija BiH iz perspektive nevladinih organizacija i ukazati na neka specifična pitanja koja se tiču oblasti koje pokriva EU izvještaju o napretku, Ženska alternativna vlada BiH i Helsinški parlament građana prilažu kratki pregled kojim žele skrenuti pažnju na diskriminaciju žena i djevojaka u sportu.
Učešće žena u sportu i pristup sportskim resursima su sastavni dio koncepta ravnopravnosti polova, te smatramo da i ovaj segment ženskih ljudskih prava treba da nađe svoje mjesto u Alternativnom izvještaju o napretku BiH.
U Preporuci 1701 (2005) Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope kaže se da se “protiv diskriminacije žena i djevojaka u sportu i učešću u sportskoj administraciji i na mjestima odlučivanja mora boriti na isti način kao i protiv svih drugih oblika diskriminacije”.
Međutim, uslovi rada sportistkinja u BiH i učešće žena na rukovodećim mjestima odlučivanja u sportskim tijelima, savezima ili organizacijama, nisu predmet interesovanja zvaničnih institucija BiH, niti se ovom pitanju pridaje dovoljno pažnje.
Nedovoljno se ulaže u ženski sport, sportistkinje nemaju adekvatne uslove za treniranje, a vladajući društveni stereotipi i predrasude otežavaju djevojakama i ženama da se bave sportom i da ostvaruju sportsku karijeru i rukovodeće funkcije u sportu. Neravnopravnost između muških i ženskih sportista ogleda se i u nejednakim platama, nagrađivanju i priznanjima.
Prema podacima koje smo dobili od Federalnog ministarstva kulutre i sporta vidi se da je iz Transfera za sport od značaja za Federaciju BiH u 2013. godini, ne uključujući sredstva koja su dodjeljena sportskim savezima, izdvojeno 779.810,00 KM ili 95,8% za muške sportske klubove, dok je za ženske sportske klubove izdvojeno svega 34.000,00 KM ili 4,2%.
Na naš upit da nam dostave podatke o broju ženskih klubova u Republici Srpskoj i podatak o finansijskim ulaganjima u muške i ženske klubove u ovom entitetu, Ministarstvo omladine, porodice i sporta RS nam je dostavilo odgovor u kojem se ne navode tačni iznosi, uz objašnjenje da ovo ministarstvo ne posmatra muški i ženski sport “kao zesebne cjeline”.
U odgovoru se takođe navodi da u Registru sportskih organizacija u RS “postoji preko 1000 upisanih sportskih organizacija”, te da u Republici Srpskoj “djeluje 45 sportskih organizacija koje su registrovane kao ženski klubovi”.
Da debalans u finansiranju muških i ženskih sportskih klubova postoji, vidljivo je iz Plana sufinansiranja sportskih organizacija od interesa za grad Banjaluku u 2014. Naime, uvidom u ovoj Plan, vidi se da grad za ove namjene planira izdvojiti 1.426.302,00 KM, od čega će njaviše novca otići Fudbalskom klubu “Borac” i Fudbalskom savezu grada – 375.000,00 KM, dok će jedino ženski rukometni klub “Borac” iz gradskog budžeta dobiti 75.000,000 KM ili 12,82% od ukupno planiranih sredstava za rad sportskih klubova od interesa za grad.
Nejasno je zašto se malo ulaže u razvoj ženskog sporta koji, pored psiholoških i fizičkih prednosti i potencijala, može itekako uticati i na sve druge oblasti života kao što su: zapošljavanje i pristup resursima, zdravlje, socijalna inkluzija, ekonomski i društveni razvoj.
Ne postoje ni posebni programi ni planovi za razvoj ženskog sporta i promociju sporta među djevojčicama školskog uzrasta, što bi bilo veoma značajno imajući u vidu generalnu statisku koja kaže da “više od polovine (51%) djevojčica uzrasta od 11 do 16 radije rade druge stvari u svoje slobodno vrijeme nego što se bave sportom ili fizičkim aktivnostima, i da 40% djevojaka napusti sportske aktivnosti do 18-te godine”.
Naročito zabrinjava činjenica da u BiH ne postoje precizni statisčki podaci niti se vodi gender osjetljiva evidencija o ženama u sportu.
Pored neravnopravne raspodjele finansijskih sredstava, sportiskinje u BiH susreću se sa nizom predrasuda i stereotipa i skoro svakodnevnom diskriminacijom.
„Kad sam kazala mami da želim trenirati fudbal, začudila se i rekla ‘Pa ti si curica?!’. Ali je ubrzo pristala i upisala me na trening“, riječi su devetogodišnje Marije Vidaković koja već nekoliko mjeseci trenira fudbal u ženskom fudbalskom klubu „Sloga“ iz Petrova.
"Diskriminacija žena i djevojaka u sportu manifestuje se u istrajnosti stereotipa, nedostatku podrške za sportiskinje i za djevojke koje pokazuju potencijal u sportu,kao i u nedostatku podrške i mogućnosti za pomirenje privatnog i profesionalnog života", kao i u još uvijek nedovoljnoj medijskoj viljdivosti sportiskinja.
Zbog svega navedenog, Ženska alternativna vlada BiH i Helsinški parlament građana Banjaluka smatraju da resorna ministarstva i druga relevantna tijela na svim nivoima vlasti moraju, u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova BiH i Zakonom o zabrani diskriminacije BiH, ovom pitanju posvetiti dužnu pažnju i:
- obezbijediti ravnopravnu raspodjelu finansijskih sredstava za rad muških i ženskih
klubova u BiH
- obezbijediti značajnije učešće žena u vladajujćim sportskim strukturama
- raditi na izradi posebnih programa I/ili planova za razvoj ženskog sporta i promociju
sporta među djevojčicama školskog uzrasta
- voditi gender evidenciju o učešću žena u sportu
- podizati svijest i provoditi kampanje o neophodnosti bavljenja sportom za žene svih starosnih dobi, uključujući i žene sa invaliditetom.

 
Uspjeh u ime svih sportistkinja sa invaliditetom PDF Print E-mail
There are no translations available.

Uspjeh u ime svih sportistkinja sa invaliditetom
Sjećate li se, možda, šta ste radili sa petnaest ili šesnaest godina? Koji su vaši uspjesi bili u tom periodu? Dobre ocjene, možda, ljetovanje sa društvom za koje ste pregovarali mjesecima sa roditeljima, ili bezbrižan ljetnji raspust , tek da se okupate koji put na rijeci ili u bazenu.
Ilma Kazazić, naprotiv, ne zna za takav uspjeh ili odmor. Postidiće nas mnoge svojom voljom, energijom i dostignućima u sportu. Ako vam je ime zazvučalo – da, to je ona djevojčica što je na Paraolimpijskim igrama u Sočiiju ove godne nosila zastavu BiH. I ista ona djevojčica koja s punim pravom može reći da je postigla sve o čemu mnogi sportisti sanjaju, a njoj je tek početak sportske karijere.
Rođena je 1998.godine u Sarajevu i od rođenja ima blaži oblik cerebralne paralize. Dijagnoza je uspostavljena nakon dugog traganja za odgovorima u Engleskoj, jer ovdje niko nije pružao odgovore na pitanja koja su njeni roditelji imali.
„Zahvaljujući tretmanu koji sam prošla tamo, Botulinium injekcijama, a kasnije fizioterapijama i upornim vježbanjem, uspjela sam da svoj problem svedem na minimum“, kaže Ilma.
Ljubav prema različitim aktivnostima rodila se jako rano. Kao mala voljela je da vozi bicikl, rolere, a i rano je naučila da pliva. Kaže, mora da je do hercegovačkih gena.
„Vrlo rano sam počela da se bavim i sportom. Od šeste do dvanaeste godine sam trenirala ritmičku gimnastiku i ostvarila više uspjeha pod vodstvom godpođe Hidajete Glavinić“, priča ova mlada sportistkinja.
Uspjesi koje je ostvarivala na takmičenjima iz sportske gimnastike, a kasnije i plivanja, te učešća na revijama u ovim disciplinama, samo su bili vrata u Ilmin veliki iskorak u sportske vode.
Od 2009.godine bavi se i plivanjem.
„Trenutno sam članica kluba „Parasportiva“ Sarajevo i Saveza udruženja za sport i rekreaciju invalida Kantona Sarajevo i kao uspješna takmičarka u plivanju, kuglanju i skijanju proglašena sam pet puta najperspektivnijom sportistkinjom godine osoba sa invaliditetom u konkurenciji kadetkinja”, nastavlja priču velika nada bh.paraolimpijskog sporta za žene.
Da društvo prepoznaje njen kvalitet, iako je sport na niskim granama u našoj državi, svjedoči i titula najperspektivnije sportistkinje u BiH u 2013.godini.
Jedina je članica sam reprezentacije Paraolimpijskog komiteta BiH u alpskom skijanju, koju pored nje čine Senad Turković, Nijaz Memić, Ismet Godinjak, Mirsad Mirojević i Nedžad Sijerčić.
U januaru 2013.godine na takmičenju Prvog otvorenog prvenstva BiH u alpskom skijanju - Veleslalom LW1, osvajanjem 1. mjesta, postaje prvakinja države Bosne i Hercegovine.
U januaru 2014. godine IPC Alpine skiing Point Race u Rinn u Austriji osvojila je 6.mjesto te je bila učesnica I nosilac zastave na otvaranju i zatvaranju 11. Paraolimpijskih zimskih igara, održanih u ruskom gradu Soči
Nakon povratka sa Paraolimpijskih zimskih igara, proglašena je jednom od najperspektivnijih učesnika na ovim igrama, što je po završetku istih objavljeno na njihovoj oficijelnoj stranici.
„Uslijedio je poziv i od strane Međunarodnog komiteta za parolimpijske igre IPC (International Paralympic Committee) na više međunarodnih kampova do početka jula”, kaže jedna od rijetkih i malobrojnih žena u koje čitav sportski svijet gleda sa divljenjem i uvažavanjem.
Za skijanje je djelimično kriv i status grada Sarajeva, iz kojeg je ova izuzetna sportistkinja, kao Olimpijskog grada i velike, a neiskorištene, mogućnosti koje on pruža za zimske sportove.
„Zajedno sa svojim ocem, zimski raspust provodim na planinama Bjelašnici i Igmanu. Naučila sam kako živjeti zdravije i koliko je važno, a istovremeno i zabavno, baviti se sportom”, objašnjava Ilma.
Ipak, nije sve u ovom sportu blistavo kao Ilmini uspjesi, trud i volja koje ulaže u svako takmičenje. Sve troškove njenih takmičenja i svega što život vrhunske sportistkinje nosi sa sobom snosi njena porodica, uz ograničenu pomoć društva i države koju Ilma predstavlja.
„Zahvalila bih se ovom prilikom načelniku Opštine Novi Grad, Semiru Efendiću koji je u potpunosti podržao sport za osobe sa invaliditetom i pružio, koliko je to bilo moguće, i materijalnu i moralnu pomoć u promociji ovog sporta. Naravno, ne smijem zaboraviti sve ljude dobre volje koji su učestvovali u radu sa mnom, a posebno, mog trenera, profesora Turković Senada, bez čije podrške nikako ne bih uspjela”, naglašava ona.
O iskustvu kao žena u sportu za osobe sa invaliditetom nosi samo lijepa iskustva.
„Rijetke smo, pa sam valjda, sa te strane dobro prihvaćena. Ljudi me gledaju sa divljenjem, barem to ja tako osjećam”, kaže Ilma.
Napominje još jednom da sve što nosi, nosi iz porodice, koja ju je odgojila u duhu pravih sportskih vrijednosti i podržavala njen rad.
Što se tiče neostvarenih želja, kaže, nema ih mnogo.
„Mislim da do sada takvih nema, osim što nisam uspjela da ostvarim neki plasman na Paraolimpijadi u Sočiju”, reći će ova sportistkinja. Ipak, dodaje, život je pred njom, pa ima vremena da radi i da se u potpunosti ostvari i u tome.
Volje i želje joj neće nedostajati. Sve je postigla sopstvenim radom i trudom, uz podršku neizmjerno poštovanje od strane porodice i prijatelja. Vjeruje da će i ovo da ostvari na isti način.
„Moja misija je da se aktivno bavim skijanjem, da što više treniram, a vizija da na sljedećim paraolimpijskim igrama ostvarim dobar rezultat i da budem pozitivan primjer ostalima”, zaključuje Ilma.
Ako se još niste pronašli u ostalima, dobro razmislite o primjeru ove mlade djevojke, čiji život već sad krase mnogi uspjesi, a tek je na početku puta. Ona je dokazala da želi, hoće i može, i da su to sasvim dovoljni preduslovi za velike stvari.
Ana Kotur, novinarka i urednica portala www.ukljuci.in

Banja Luka, 12. jul 2014.
ilma_kazazic1Sjećate li se, možda, šta ste radili sa petnaest ili šesnaest godina? Koji su vaši uspjesi bili u tom periodu? Dobre ocjene, možda, ljetovanje sa društvom za koje ste pregovarali mjesecima sa roditeljima, ili bezbrižan ljetnji raspust , tek da se okupate koji put na rijeci ili u bazenu.
Ilma Kazazić, naprotiv, ne zna za takav uspjeh ili odmor. Postidiće nas mnoge svojom voljom, energijom i dostignućima u sportu. Ako vam je ime zazvučalo – da, to je ona djevojčica što je na Paraolimpijskim igrama u Sočiiju ove godne nosila zastavu BiH. I ista ona djevojčica koja s punim pravom može reći da je postigla sve o čemu mnogi sportisti sanjaju, a njoj je tek početak sportske karijere.
Rođena je 1998.godine u Sarajevu i od rođenja ima blaži oblik cerebralne paralize. Dijagnoza je uspostavljena nakon dugog traganja za odgovorima u Engleskoj, jer ovdje niko nije pružao odgovore na pitanja koja su njeni roditelji imali.
„Zahvaljujući tretmanu koji sam prošla tamo, Botulinium injekcijama, a kasnije fizioterapijama i upornim vježbanjem, uspjela sam da svoj problem svedem na minimum“, kaže Ilma.
Ljubav prema različitim aktivnostima rodila se jako rano. Kao mala voljela je da vozi bicikl, rolere, a i rano je naučila da pliva. Kaže, mora da je do hercegovačkih gena.
„Vrlo rano sam počela da se bavim i sportom. Od šeste do dvanaeste godine sam trenirala ritmičku gimnastiku i ostvarila više uspjeha pod vodstvom godpođe Hidajete Glavinić“, priča ova mlada sportistkinja.
Uspjesi koje je ostvarivala na takmičenjima iz sportske gimnastike, a kasnije i plivanja, te učešća na revijama u ovim disciplinama, samo su bili vrata u Ilmin veliki iskorak u sportske vode.
Od 2009.godine bavi se i plivanjem.
„Trenutno sam članica kluba „Parasportiva“ Sarajevo i Saveza udruženja za sport i rekreaciju invalida Kantona Sarajevo i kao uspješna takmičarka u plivanju, kuglanju i skijanju proglašena sam pet puta najperspektivnijom sportistkinjom godine osoba sa invaliditetom u konkurenciji kadetkinja”, nastavlja priču velika nada bh.paraolimpijskog sporta za žene.
Da društvo prepoznaje njen kvalitet, iako je sport na niskim granama u našoj državi, svjedoči i titula najperspektivnije sportistkinje u BiH u 2013.godini.
Jedina je članica sam reprezentacije Paraolimpijskog komiteta BiH u alpskom skijanju, koju pored nje čine Senad Turković, Nijaz Memić, Ismet Godinjak, Mirsad Mirojević i Nedžad Sijerčić.
ilma_kazazic2
U januaru 2013.godine na takmičenju Prvog otvorenog prvenstva BiH u alpskom skijanju - Veleslalom LW1, osvajanjem 1. mjesta, postaje prvakinja države Bosne i Hercegovine.
U januaru 2014. godine IPC Alpine skiing Point Race u Rinn u Austriji osvojila je 6.mjesto te je bila učesnica I nosilac zastave na otvaranju i zatvaranju 11. Paraolimpijskih zimskih igara, održanih u ruskom gradu Soči
Nakon povratka sa Paraolimpijskih zimskih igara, proglašena je jednom od najperspektivnijih učesnika na ovim igrama, što je po završetku istih objavljeno na njihovoj oficijelnoj stranici.
„Uslijedio je poziv i od strane Međunarodnog komiteta za parolimpijske igre IPC (International Paralympic Committee) na više međunarodnih kampova do početka jula”, kaže jedna od rijetkih i malobrojnih žena u koje čitav sportski svijet gleda sa divljenjem i uvažavanjem.
Za skijanje je djelimično kriv i status grada Sarajeva, iz kojeg je ova izuzetna sportistkinja, kao Olimpijskog grada i velike, a neiskorištene, mogućnosti koje on pruža za zimske sportove.
„Zajedno sa svojim ocem, zimski raspust provodim na planinama Bjelašnici i Igmanu. Naučila sam kako živjeti zdravije i koliko je važno, a istovremeno i zabavno, baviti se sportom”, objašnjava Ilma.
Ipak, nije sve u ovom sportu blistavo kao Ilmini uspjesi, trud i volja koje ulaže u svako takmičenje. Sve troškove njenih takmičenja i svega što život vrhunske sportistkinje nosi sa sobom snosi njena porodica, uz ograničenu pomoć društva i države koju Ilma predstavlja.
„Zahvalila bih se ovom prilikom načelniku Opštine Novi Grad, Semiru Efendiću koji je u potpunosti podržao sport za osobe sa invaliditetom i pružio, koliko je to bilo moguće, i materijalnu i moralnu pomoć u promociji ovog sporta. Naravno, ne smijem zaboraviti sve ljude dobre volje koji su učestvovali u radu sa mnom, a posebno, mog trenera, profesora Turković Senada, bez čije podrške nikako ne bih uspjela”, naglašava ona.
ilma_kazazic3O iskustvu kao žena u sportu za osobe sa invaliditetom nosi samo lijepa iskustva.
„Rijetke smo, pa sam valjda, sa te strane dobro prihvaćena. Ljudi me gledaju sa divljenjem, barem to ja tako osjećam”, kaže Ilma.
Napominje još jednom da sve što nosi, nosi iz porodice, koja ju je odgojila u duhu pravih sportskih vrijednosti i podržavala njen rad.
Što se tiče neostvarenih želja, kaže, nema ih mnogo.
„Mislim da do sada takvih nema, osim što nisam uspjela da ostvarim neki plasman na Paraolimpijadi u Sočiju”, reći će ova sportistkinja. Ipak, dodaje, život je pred njom, pa ima vremena da radi i da se u potpunosti ostvari i u tome.
Volje i želje joj neće nedostajati. Sve je postigla sopstvenim radom i trudom, uz podršku neizmjerno poštovanje od strane porodice i prijatelja. Vjeruje da će i ovo da ostvari na isti način.
„Moja misija je da se aktivno bavim skijanjem, da što više treniram, a vizija da na sljedećim paraolimpijskim igrama ostvarim dobar rezultat i da budem pozitivan primjer ostalima”, zaključuje Ilma.
Ako se još niste pronašli u ostalima, dobro razmislite o primjeru ove mlade djevojke, čiji život već sad krase mnogi uspjesi, a tek je na početku puta. Ona je dokazala da želi, hoće i može, i da su to sasvim dovoljni preduslovi za velike stvari.
Ana Kotur, novinarka i urednica portala www.ukljuci.in

 
Saopštenje za javnost PDF Print E-mail
There are no translations available.

Saopštenje za javnost
ZA: SREDSTVIMA INFORMISANJA
Mlade aktivistkinje nekoliko nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine zapocele
su humanitarnu akciju pod nazivom ,,Kad školsko zvono zvoni'', koja ima za cilj
prikupljanje školskog pribora i školskih torbi za djecu iz nekoliko poplavljenih podrucja,
Željezno polje (opština Žepce), Topcic polje (opština Zenica) i opštine Doboj, kako bi djeca,
neovisno o prirodnoj katastrofi koja je zatekla našu zemlju, neometano i bezbrižno
nastavila svoje školovanje.
Ovim putem pozivamo firme i sve ljude dobre volje da se odazovu akciji i da donaciju u
vidu školskog pribora i školskih torbi u periodu od 25. juna do 30. jula 2014. godine dostave
nekoj od organizacija:
1.
u Sarajevu-Fondacija CURE, ulica Cobanija 12, kontakt telefon: 033 207 561, E
mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
2.
u Banjaluci-Helsinški parlament graDana Banja Luka, ulica Miše Stupara 68,
kontakt telefon: 051 432 750, E mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
3.
u Zenici-Centar za pravnu pomoc ženama Zenica, kontakt telefon: 032 402 049, E
mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it (Kontakt osobe: Amela Muzurevic -062/799-442, Alma
Karabegovic -061/414-102)
Prikupljene donacije planiraju se uruciti najugroženijim ucenicima/cama sredinom avgusta,
u dogovoru sa školama iz kojih dolaze djeca.
Akciju su pokrenule mlade aktivistkinje iz Bosne i Hercegovine koje su dalje obrazovanje
djece iz poplavljenih podrucja prepoznale kao prioritetno pitanje koje ne smije biti
zapostavljeno u periodu sanacije štete poplavljenih podrucja.
Više o akciji pogledajte na: https://www.facebook.com/events/278974418941348/
Organizacije koje ucestvuju u akciji: Fondacija Lara Bijeljina, Fondacija CURE Sarajevo,
Helsinški parlament gradana Banja Luka, Udruženje Forum žena Bratunac, Udruženje HO
Horizonti Tuzla, Centar za pravnu pomoc ženama Zenica, Fondacija Udružene žene Banja
Luka, UG Buducnost Modrica
Pridružite se akciji, pomozimo djeci da sa osmijehom krenu u školu!

Saopštenje za javnost

ZA: SREDSTVIMA INFORMISANJA

 

rsz_skola_testbanjalukaMlade aktivistkinje nekoliko nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine započele su humanitarnu akciju pod nazivom ,,Kad školsko zvono zvoni'', koja ima za cilj prikupljanje školskog pribora i školskih torbi za djecu iz nekoliko poplavljenih područja, Željezno polje (opština Žepče), Topčić polje (opština Zenica) i opštine Doboj, kako bi djeca, neovisno o prirodnoj katastrofi koja je zatekla našu zemlju, neometano i bezbrižno nastavila svoje školovanje.
Ovim putem pozivamo firme i sve ljude dobre volje da se odazovu akciji i da donaciju u vidu školskog pribora i školskih torbi u periodu od 25. juna do 30. jula 2014. godine dostave nekoj od organizacija:
1. u Sarajevu-Fondacija CURE, ulica Čobanija 12, kontakt telefon: 033 207 561, E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
2. u Banjaluci-Helsinški parlament građana Banja Luka, ulica Miše Stupara 68, kontakt telefon: 051 432 750, E mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it
3. u Zenici-Centar za pravnu pomoć ženama Zenica, kontakt telefon: 032 402 049, E-mail: This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it (Kontakt osobe: Amela Muzurević -062/799-442, Alma Karabegović -061/414-102)
Prikupljene donacije planiraju se uručiti najugroženijim učenicima/cama sredinom avgusta, u dogovoru sa školama iz kojih dolaze djeca.
Akciju su pokrenule mlade aktivistkinje iz Bosne i Hercegovine koje su dalje obrazovanje djece iz poplavljenih podrucja prepoznale kao prioritetno pitanje koje ne smije biti zapostavljeno u periodu sanacije štete poplavljenih podrucja.
Organizacije koje učestvuju u akciji: Fondacija Lara Bijeljina, Fondacija CURE Sarajevo, Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje Forum žena Bratunac, Udruženje HO Horizonti Tuzla, Centar za pravnu pomoć ženama Zenica, Fondacija Udružene žene Banja Luka, UG Budučnost Modriča
Pridružite se akciji, pomozimo djeci da sa osmijehom krenu u školu!

 
<< Start < Prev 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Next > End >>

Page 1 of 82

 

 

ZSpolitika

 

Annual Report 2012

godinji_2012-cover

Revizorski izvjestaj / Audit Report 2012

pdf_imagepdf_image