---

Održan IT-trenig u Bihaću

Banja Luka, 08. april 2013.

U Bihaću Petog i šestog aprila održan, četvrti po redu, IT trening za medije i organizacije civilnog društva iz  ove regije. Cilj ovog treninga je usavršavanje znanja iz novih tehnologija, te povezivanje medija i nevladinih organizacija u cilju njihovog boljeg zajedničkog djelovanja.Dvadesetak  učesnika iz Bihaća, Bosanskog Petrovca, Velike Kladuše, Cazina i Bosanske Krupe imalo je priliku da usavrši znanja iz novih informaciono komunikacionih tehnologija, kao što su postavljanje i održavanje web sajtova i njihovo uvezivanje sa socijalnim mrežama kao što su Facebook i Twitter.Učesnici su upoznati sa najznačajnijim IT platformama u Bosni i Hercegovini i u svijetu, koje im mogu pomoći u promociji i omasovljenju njihovih aktivnosti.Učesnicima je prezentovana i mogućnost apliciranja na male grantove do 1000 Eura, koje će Helsinški parlament građana i Fondacija Cure raspisati u junu mjesecu, i to za zajedničke akcije NVO-a i medija.IT treninzi će biti organizovani još u Tuzli i Zenici.Ova aktivnost je dio projekta X-Press II, koji finansira Evropska unija.

Društveni mediji i društvene mreže

Konjic, 15. - 16. marta 2013.

Helsinški parlament građana Banje Luke i Fondacija CURE u Konjicu su održali dvodnevni seminar i radionice o temi Društveni mediji i društvene mereže, na kojem je učestvovalo 24 učesnika i učesnice. Seminaru prisustvuju novinari lokalnih medija iz Konjica, Jablanice, Mostara i Sarajeva,  te predstavnici nevladinih organizacija koje imaju ili se pripremaju da otvore svoje web sajtove.Trening je namijenjen organizacijama civilnog društva i lokalnim medijima s ciljem njihovog povezivanja i budućeg zajedničkog djelovanja na polju promocije i zaštite ljudskih prava.Cilj seminara-treninga je usavršavanje znanja i vještina u primjeni novih informaciono-komunikacionih tehnologija, kako bi nevladine organizacije i mediji bili opspsobljeni za jači uticaj na vlasti koje bi trebale sistemski i kontinuirano da rješavaju goruća pitanja i probleme marginaliziranih i ranjivih grupa u Bosni i Hercegovini,Voditeljice treninga, Valentina Pellizzer i Amila Topčagić su pokazale kako koristiti razne alatke na internetu, radi lakše i brže komunikacije, odnosno bržeg širenja informacija.Polaznici treninga imali su priliku da nauče nešto više o sigurnosti i čuvanju ličnih podataka, o pisanju vijesti i stavljanju fotografija, video i audio materijala na web, te mogućnosti uvezivanja weba sa društvenim mrežama, kao što su Facebook i Twitter.Trening su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija Cure, koji je dio projekta X-press, koji finansira Evropska unija.

POZIV za IT-treninge

Banja Luka, 8. mart 2013.

U susret 8. martu

Banja Luka, 7. mart 2013.

“Svega 15 % od oko 4000 hiljade samohranih roditelja na području banjalučke regije, od kojih su većina samohrane majke,  redovno prima alimentaciju, 70% je ne prima uopšte, dok je 15% prima neredovno”, izjavila je danas na “doručku sa novinarima” portparolka Udruženja samohranih roditelja “Ponos” Dijana Miljatović.Prema njenim riječima većina samohranih majki se danas suočava sa brojnim problemima, a alimentacija je samo jedan od njih. “Većina naših članica jedino što traže je hrana. Strašno je da djeca danas gladuju i strašno je što se sve naše akcije svode na stalno prikupljanje hrane, a ne na organizovanje izleta, priredbi ili nekih drugih aktivnosti”, navela je Miljatović, jedna od uvodinčarki na “doručku sa novinarima” koji je Helsinški parlament građana organizovao povodom obilježavanja 8. marta – Međunarodnog dana žena, kako bi skrenuli pažnju da, i pored zakonima proklamovane ravnopravnosti, i dalje u našem društvu žive žene koje su lišene mnogih prava.Pored samohranih majki, koje nisu prepoznate ni u zakonima RS, u posebno teškom položaju su i žene sa invaliditetom. “Mi se svakodnevno suočavamo sa nizom prepreka, od arhitektonskih barijera koje nam onemogućavaju pristup javnim objektima, do nemogućnosti izbora zanimanja i zapošljavanja, pa do duboko usađenih predrasuda da žena sa invaliditetom ni ne treba da se udaje i zasniva porodicu”, navela je Milena Obradović, predsjednica Saveza paraplegičara RS.Prema njenim riječima svega tri osnovne škole u Banjaluci su uklonile, odnosno omogućile pristup djeci sa invalidskim kolicima. “Ako je tako u Banjaluci, zamislite tek kako je na selima i u manjim mjestima, gdje mnoge osobe nisu informisalne ni o osnovnim pravima koje imaju”, navela je Obradović.Aktivistica “Oštre nule” Dražana Lepir najavila je Osmomartovski marš koji će, pod parolom “Ujedinjeni/e protiv patrijarhata”, biti obilježen sutra, 8. marta, simboličnom šetnjom od Narodnog pozorišta do Trga krajine u Banjulci s početkom u 12.00 časova. “Pitanje ravopavnosti polova nije pitanje samo žena, nego i žena i muškaraca koji podjedanko žive u društevno nametnutim im ulogama”, poručila je Lepir.Inače, inicijativu da se jedan dan u martu proglasi Međunarodnim danom žena pokrenula je Klara Cetkin 1910. godine u Kopenhagenu, na Drugoj internacionalnoj konferenciji žena. Tek kasnije je odlučeno da taj dan bude 8. mart, i da se obilježava u cijelom svijetu.U Bosni I Hercegovini napravljeni su značajni pomaci na polju zaštite i promocije ženskih ljudskih prava, ali I dalje je učešće žena u političkom životu daleko od zakonom propisanih 40 odsto,  svaka četvrta žena u BiH trpi neki vid nasilja, čine većinu nezaposlenih i isključene su iz reformskim procesa koje se vode u BiH.“Doručak sa novinarima” je jedna od aktivnosti koje Helsinški parlament građana sa Fondacijom Cure realizuje u okviru projekta “X-press II” koji finansira EU.

Za koga radi Deda Mraz?

Banja Luka, 22. decembar 2012.

Svakog decembra, kada se izlozi zašarene lampionima, a novinske stranice prazničnim reklamama, zapitam se: za koga, ustvari, radi Deda Mraz? Ovom rečenicom počela je izlaganje uvodničarka jučerašnjeg doručka sa novinarima Milkica Milojević, novinarka i predsjednica BH novinara.

Deda Mraz simbolizuje potrošnju, a ne solidarnost i darivanje, kako je možda na početku bilo. Ovaj debeljuškasti dedica, u crvenoj potrošačkoj odori radi za multinacionalne kompanije, poput Koka kole, trgovačke lance, itd., a odavno se već zaboravila ona suštinska potka iz koje je ovaj dedica iznikao, rekla je Milkica Milojević dodajući da je vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika zapravo vrijeme koje bismo se „svi trebali zapitati koliko smo solidarni, koliko smo dobrog učinili i koliko smo prilika propustili da učinimo nešto dobro". Posebna diskusija vodila se o medijima i njihovog ulozi u „predprazničko vrijeme“. Kao i većina drugih preduzeća, i mediji gledaju kako da povećaju prihod, pošto u praznično vrijeme prihod od kupljenih reklama drastično skače. Zaključak je da, kao što se izgubila solidarnost u našem društvu, tako je nema ni u medjima. Što znači da ni marginalizovanih ni ranjivih grupa i njihovih problema jako rijetko možemo vidjeti u medijima, a da nije u pitanju neki senzacionalizam ili pak patetika. Milojević je ovu trvdnju ilustrovala primjerom obilježavanja 20. decembra - Međunarodnog dana solidarnosti: „Dok su svi mediji brujali o novootvorenom tržnom centru u Banjaluci, ni pomena o ovam danu, a kamoli o onima zbog kojih se ovaj dan i obilježava".

Kada ovom ekonomskom pritisku dodamo i neke druge koje trpe mediji u BiH, poput onog političkog, pod čijim su uticajem naročito javni servisi, a čija je obaveza da medijski prate sve društvene grupe, ne piše se dobro profesionalnom medijskom izvješatavanju o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu, zaključeno je na doručku sa novinarima.

Obilježen Dan ljudskih prava

Banja Luka, 11. decembra 2012.

Prva stanica naše posjete bio je „Dom osoba sa invaliditetom“, koji su priredili za novinare pres-konferenciju, na kojoj su ukazali na kršenje ljudskih prava osoba sa invaliditetom, i jasnu diskriminaciju za svih onih koji nisu ratni vojni invalidi.

Gospova Rađen Radić, sekretarka Saveza MeNeRaLi je rekla: „Pogledajte samo kada Vlada pregovara sa socijalnim partnerima, tu možete vidjeti sindikat, RVI, nezaposlene, mlade, ali ne i osobe sa invaliditetom. To jasno govori o odnosu vlasti ali i cjelokupnog društva prema ovoj populaciji“.

Sekretar Saveza slijepih Jovica Radanović je ovom prilikom podijelio saopštenje za novinare, ali na Brajevom pismu, koje je u prvi mah šokiralo sve prisutne, ali su nakon toga shvatili barem na trenutak kako je slijepim licima u našem društvu.

Druga stanica našeg puta je bila organizacija Udružene žene. Lana Jajčević i Aleksandra Petrić su novinarima govorile najviše o problemima i potrebama žena i djece korisnika Sigurne kuće. Najveći problem, naglasile su one, jeste nedostatak takozvane izlazne strategije za žene žrtve nasilje, tako da se većina žena ponovo vraća nasilniku. Pored toga kaznena politika prema počiniocima krivičnog djela nasilja u porodici je preblaga.

Nakon toga otišli smo na Trg Krajine da ispratimo akciju udruženja građana „Oštra Nula“, koji su organizovali potpisivanje peticije za izmjenu zakona o slobodi okupljanja ispred institucija entiteta, ali i dali podršku aktivistima u Prijedoru.

Novinari su na trgu imali priliku da vide i sahranjivanje ljudskih prava od strane Inicijative mladih za ljudska prava, koji su sličnu akciju izveli i u Sarajevu i Mostaru.

Završetak puta je bio u organizaciju Udas, gdje je upriličena izložba slika, koju su radile osobe sa invaliditetom, gdje nam se pridružio i šef banjalučke kancelarije Evropske unije, gdin Giulio Zanni. Druženje ja nastavljeno uz hranu i osvježenje.

Proslava Dana ljudskih prava je aktivnost u projektu X-Press, koji finansira Evropska unija.

Tuzla, 7. decembar 2012.

„Nasilje u porodici - uloga i značaj medija“

Banja Luka, 19. novembar 2012.

Helsinški parlament građana Banja Luka i Fondacija Cure raspisuju

K O N K U R S

za profesionalno izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama

Na konkursu mogu učestvovati novinari i novinarke štampanih, elektronskih i online medija iz Bosne i Hercegovine čiji tekstovi i/ili prilozi afirmišu i promovišu profesionalno medijsko izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini i rezultiraju konkretnim akcijama i pomacima u praksi.

Nagrada se raspisuje u četiri kategorije:

1. za tekstove u štampanim medijima do 10.000 karaktera

2. za radijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta

3. za televizijske priloge dužine od 1 minut i 30 sekundi do 5 minuta i

4. za tekstove na web portalima do 10 000 karaktera

Za nagradu konkurišu prilozi i tekstovi objavljeni u periodu od 31.marta 2012. do 31. marta 2013. godine. Jedan kandidat/kandidatkinja može poslati maksimalno tri teksta/priloga na konkurs.

Prijave sa kopijama objavljenih tekstova i/ili audio-vizuelnih priloga (koji trebaju biti i u elektronskoj formi), sa podacima o kandidatu/kinji, uz potvrdu urednika o datumu objave sadržaja, slati na adresu:

Helsinški parlament građana

„Za novinarsku nagradu“

Miše Stupara 68, 78 000 Banjaluka

Za više informacija obratite se na: tel. 051/432-750, e-mail:   Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli ili web: www.hcabl.org

,,Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“

Tuzla, 16. novembar 2012.

“Doručak sa novinarima” u restoranu Tržni centar „Dramar“ Tuzla, tema ovog doručka bila je: “Govor mržnje u printanim i On line medijima u BiH“. Na ovu temu govorio je Dr. sc Enes Osmančević, docent na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Jezik mržnje je jedna od najznačajnijih karakteristika medija u zemljama na području bivše Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini jezik mržnje nije iščezao, on je evoluirao, promijenio je oblik i nositelje. Umjesto mržnje spram pripadnika drugih nacionalnosti i vjerske pripadnosti, karakterističnim za javnu komunikaciju devedesetih godina 20- stoljeća, sada je dominantna ideološka isključivost i netrpeljivost. Promoviraju je partijski lideri,a pronose njihove pristalice, koje su nerijetko instruirane u partijskim propagandnim štabovima kako da šire mržnju u socijalnim mrežama,sakriveni iza lažnih profila-rekao je Dr.sc Enes Osmančević.

S tim u vezi Vijeće za štampu pokrenulo je akciju pod nazivom "Niste nevidljivi" kojoj je cilj procesuiranje i sankcioniranje onih koji šire govor mržnje.Princip je zasnovan na samoregulaciji koju trebaju da prihvate, prije svih, kreatori web portala.Ukoliko se ustanovi govor mržnje, počiniocima prijeti kazna zatvora. Međutim, sa druge strane se postavlja pitanje provodivosti Zakona, ali i zainteresiranosti svih subjekata koji se trebaju uključiti u borbu protiv toga. Napredak je moguć ukoliko se novinari, Vijeće za štampu, nevladin sektor, policija i nadležni sudovi više angažiraju oko ovog problema.Doručak s novinarima je jedna od aktivnosti u okviru projekta X-Press II, čiji je cilj senzibilizacija medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama u našem društvu, kako bi, preko medija, utjecali na relevantne institucije.

Radionica za studente

Banja Luka, 7. novembar 2012.

Na Filozofskom fakultetu političkih nauka u Banjaluci  juče je održana radionica sa studentima pod nazivom „Standardi u izvještavanju o marginalizovanim grupama“.Radionicu je vodila novinarka Milkica Milojević, a radionici je prisutvovalo 25 studentica i studenata odsjeka za novinarstvo kao i profesorica Radmila Čokorilo.

Milojevićka je upoznala studente sa najugroženijim marginalizovanim grupama u našem društvu i načinima na koji mediji izvještavaju o njima. „Pored toga što su daleko od procesa donošenja odluka, ove grupe su takođe i medijski zapostavljene, što ih dodatno marginalizuje i udaljava od mogućnosti da uživaju sva prava koja su im zagarantovana Ustavom“, istakla je Milojevićka.Kod medijskog predstavljanja različitih marginalizovanih grupa problem je  i stereotipno izvještavanje, koje je, prema ocjeni Milijevićke, posljedica nemara novinara, tabloidizacije, nedostatka znanja, saosjećanja i hrabrosti, ali i nespremnosti novinara da prihvate izazov. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, treba obratiti i na jezik, odnosno terminologiju koja se upotrebljava kada se izvještava o marginalizovanim grupama, kako bi se izbjegla upotreba uvredljivog i diskriminatornog jezika koji često poziva na otvoren otpor i mržnju prema određenim manjinskim grupama.

Ono čime novinar/ka treba da se vodi jeste profesionalizam, odnosno pridržavanje kodeksa i zakona kada je u pitanju izvještavanje o marginalizovanim grupama, poručila je Milkica Milojević.Nakon izlaganja usljedila su pitanja studenata kojih zaista nije bilo malo. Interesovao ih je  odnos medija nekad i sad, iz ličnog iskustva novinarke Milojević. Najviše pitanja bilo je u u vezi odnosa novinar – urednik, kako da novinar istraje i progura svoju priču koja možda ne odgovara uredniku. U ugodnom razgovoru koji je trajao nešto više od dva sata završena je druga radionica sa studentima.

E.V.

---

Stare metode vrbovanja zamijenile nove

Banja Luka, 18. oktobar 2012.

„Stare metode vrbovanja djevojaka zamijenile su nove. Danas se djeca vrbuju preko Interneta i nerijetko neka od te djece završe prostituišući se i postaju žrtve trgovine ljudima”, istakao je načelnik službe SIPA za operativnu podršku Boris Ivanović na „doručku sa novinarima”, koji su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka i Fondacija Cure u Klubu BH novinara u Banjaluci povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, a na kojem su učestvovali i Dijana Kremenović iz World Visiona i Lana Jačević iz Udruženih žena Banjaluka.

Problem je u tome, kako je istakao Ivanović, što policijske agencije u BiH nisu ni organizaciono ni materijalno opremljene da se nose sa novim metodama vrbovanja, koje se danas dešava putem Interneta. „Policija nema uređaje za virtuelno praćenje i otkrivanje vrbovanja, a u većini slučajeva ni roditelji ne znaju šta im djeca rade i kakve sadržaje pretražuju na Internetu”, objasnio je Ivanović.

Prema njegovim riječima Bosna i Hercegovina je kuća na putu za sve vrste kriminala – od šverca droge i oružja do trgovine ljudima.

Do 2002. godine Bosna i Hercegovina je bila zemlja prijema za djevojke iz istočnoevropskih zemalja koje su ovdje dolazile i bavile se prostitucijom. U zadnjih deset godina od zemlje prijema Bosna i Hercegovina je postala zemlja tranzita, ali i zemlja porijekla odakle se regrutuju mlade djevojke i momci i šalju u Zapadnu Evropu. Mnogi od njih bivaju odvedeni na prevaru i u stranim državama se radno i seksualno eksploatišu, objasnio je Ivanović dodajući da je prije 12 godina u Republici Srpskoj postojalo 75 noćnih barova u kojima je radilo 480 djevojaka, od kojih su 30% njih bile žrtve trgovine ljudima. „Danas je situacija daleko bolja, što ne znači da ne bi mogla biti i bolja”, rekao je Ivanović dodajući da se u posljednje tri godine broj žrtava trgovine ljudima u BiH kreće između 30 i 35.

Prema riječima Lane Jajčević, pravne savjetnice u organizaciji Udružene žene, u  Sigurnoj kući za žene i djecu žrtve nasilja u Banjaluci je od 2006. godine bilo smješteno 6 djevojaka, žrtava trgovine ljudima. „Neki od ovih slučajeva su dobili sudski epilog, a neki ne. Npr. slučaj maloljetne djevojke, žrtve trgovine ljudima u Bratuncu, u koji su bili upleteni i visoki dužnosnici na svim nivoima u BiH, nije dočekao svoj „sudski kraj”, jer su i Okružno tužilaštvo u Bijeljini i Tužilaštvo BiH odustali od tužbe”, navela je Jajčević.
Među faktore koji utiču na trgovinu ljudima, pored siromaštva i kulturoloških obrazaca, spadaju i nedovoljna saradnja policije i tužilaštva i neujednačena sudska praksa. Problem predstavljaju i ruralne sredine za koje „ni ne znamo šta se sve tamo dešava i koliko tu maltretiranja i zlostavljanja djece ime”. U tom kontekstu, Boris Ivanović je podsjetio na slučaj djevojke iz jednog malog sela koje se mlada udala i koja je vrlo brzo postala seksualni objekt ne samo svog muža, nego i njegovog oca i njegove braće koji su je seksualno iskorištavali. Djevojka je završila u duševnoj bolnici, a kada su je iz bolnice otpustili, obrela se u jednom baru gdje je završila kao žrtva trgovine ljudima. Doktor iz sela iz kojeg je pobjegla je naveo da se godišnje u tom mjestu uradi 17 abortusa djevojaka starosti između 17 i 20 godina.

Kako bi podigli svijest ljudi, naročito mladih, o opasnostima trgovine ljudima SIPA je, u saradnji sa nevladinim organizacijama u BiH, organizovala niz radionica u osnovnim i srednjim školama na kojima su skretali pažnju na metode vrbovanja putem Interneta i kako ih prepoznati i izbjeći.

D.D.

Doručak sa novinarima na Dan mira u Tuzli

Tuzla / Banja Luka, 22. septembar 2012.

Juče je, povodom Međunarodnog dana mira, u Tuzli održan "Doručak sa novinarima", na kojem se razgovaralo o žrtvama torture u našoj zemlji. Doručak su organizovali Helsinški parlament građana Banjaluka, Fondacija CURE u saradnji sa organizacijom Vive žene iz Tuzle.

Prisutnim novinarima prvo su se obratile stručnjakinje iz oblasti psihologije Suzdina Bijedić i Teufika Ibrahimefendić, koje su govorile o svakodnevnim problemima žrtava torture i problemima njihovih porodica. Gospođa Ibrahimefendić je naglasila da društvena situacija koja vlada u podijeljenoj zemlji kakva je BiH, nepovoljno utiče na sve nas, a pogotovo na žrtve torture, pošto se u ovakvom društvu osjaćaju nesigurno i nezaštićeno.

Jasmin Mešković, predsjednik Udruženja logoraša TK, je govorio o neophodnosti donošenja zakona o žrtvama torture. On je naglasio da su bivši logoraši i žrtve torture jedini koji su izašli iz proteklog rata, a da nisu njihova prava zakonom regulisana. Zakonom koji bi se trebao donijeti na nivou države bilo bi regulisano penziono i socijalno osiguranje za lice i porodicu, te nematerijalna nadoknada. Ovim zakonom država bi izbjegla  tužbe od strane oko 200 000 bivših logoraša, koje bi zemlju zasigurno dovele u bankrot.

Doručak sa novinarima je dio projkta X-Press, društvana uključenost putem medija, koji finansira Evropska unija.

Let’s do it! Očistimo BiH za jedan dan!

Banja Luka, 7. septembar 2012.

Više od 50 hiljada volontera učestvovaće 9. septembra u akciji čišćenja 700 divljih deponija širom BiH,  najavili su danas, na „doručku sa novinarima“, koordinatori akcije „Let’s do it – očistimo zemlju za jedan dan“ Ina Ritan i Nikola Đurić, dodajući da su se u akciju uključili i komunalna preduzeća, Crveni krst, resorna ministarstva, lokalni organi i Vojska BiH.Ovo je do sada najveća  akcija u BiH posvećena čišćenju ilegalnih deponija, ali i drugih zelenih površina i zaštićenih područja, a procjenjuje se da u BiH ima oko 10.000 divljih deponija.Za volontere koji će učestvovati u akciji biće obezbijeđene rukavice, vreće za smeće i prevoz, a u akciju će se uključiti i vatrogasne službe, policija, hitna pomoć, BH MAC i službe civilne zaštite, kako bi se osigurala bezbijednost svih učesnika akcije. Više o detaljima akcije možete vidjeti na http://www.letsdoit.ba.Govoreći o aktivnostima koje preduzima ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, pomoćnica ministrice Svjetlana Radusin je istakla da je u toku donošenje određenih propisa kojima bi se trebao poboljšati sistem i način odlaganja otpada, dodajući da jedan broj komunalnih preduzeća, i pored jasne zakonske regulative, i dalje otpad odlaže na nepropisan način, zagadjujući vodu i zemlju.„Mi u ministarstvu nemamo podatke o tome koliko preduzeća je do sada kažnjeno zbog nepropisnog odlaganja otpada. To je u nadležnosti republičke i opštinskih inspekcija i sigurna sam da od njih možete dobiti te podatke“, rekla je Radusin dodajući da je „nsika svijest ljudi“ najveći problem u pogledu zaštite životne sredine.

D. D.

Istraživanje o problemima i potrebama građana Banjaluke

Banja Luka, 5. septembar 2012.

Na Doručku sa novinarima održanom danas u Banjaluci prezentovani su osnovni nalazi istraživanja o problemima i potrebama građana Banjaluke. Istraživanje je provela Re:akcija, neformalna mreža 10 nevladinih organizaicija sa područja grada Banjaluke uz pomoć konsultanata Vladimira Turjačanina i Srđana Puhala i nekoliko desetina volontera. Istraživanje je provedeno između 1. maja i 1. septembra  2012. godine na uzorku od 1068 ispitanika u gradu, prigradskim naseljima i na selu.

U ime Re:akcije govorila je kordinatorica Jelena Vukelić. Ona je naglasila nekoliko najvažnijih problema koje su građani prepoznali. Prije svega, građani prigradskih naselja su najnezadovoljniji, a najveći problem predstavlja nezaposlenost, slaba komunikacija gradskih vlasti i građana, infrastruktura, visoka cijena prevoza i grijanja. Građani su zadovoljni vodosnabdijevanjem i zdravstvenom zaštitom.

Doručak sa novinarima je aktivnost projekta X-press, koji finansira Evropska unija.

X-PRESS sesija

Sarajevo, 12.juli 2012.

Fondacija CURE i Helsinški parlament građana Banja Luka vas pozivaju na X-PRESS sesiju:

"Osobe oboljele od malignih bolesti – marginalizovana grupa u bh. društvu".

X-Press sesija se održava u petak, 13.07.2012.  u 11:00h, u restoranu Druga Kuća Lora, Kolodvorska 9 i 13, u Sarajevu.Uvodničarka sesije je dr. Maja Banjin, specijalistkinja interne medicine, subspecijalistkinja onkologinja. Govorit će o medijskom prikazivanju osoba koje su oboljele od malignih bolesti, koji su to pozitivni primjeri medijskog izvještavanja o ovoj marginalizovanogj grupi, na koji način mediji mogu doprinjeti našem društvu svojim profesionalnim izvještavanjem, a kada se radi o osobama koje su oboljele od malignih bolesti.Maligna oboljenja šire se velikom brzinom iz dana u dan. Stanice raka napadaju organizam tako što ulaze u krvne stanice i kruže cijelim krvotokom. Kada je organizam oslabljen, stanice raka probijaju krvne kanale i napadaju meka tkiva koja su čovjekov glavni obrambeni mehanizam.Od malignih bolesti obolijevaju sve dobne grupe stanovništva, ali se češće javljaju kod starije populacije. Projekcije su da će do 2030. godine godišnja smrtnost biti 12 miliona stanovnika/ica naše planete, a razlozi za to su višestruki, od kojih bismo izdvojili/e izmjenjen način života i sve veće zagađenje okoline opasnim tvarima.Uvodničarske sesije posvećujemo ulozi medija i nastojimo ukazati kako mediji imaju mogućnost pomoći i doprinijeti osvještivanju našeg društva. Odgovorit ćemo na brojna pitanja, a jedno od važnijih je - na koji način se mediji mogu osigurati za profesionalno izvještavanje, sa posebnim naglaskom na izvještavanje o marginalizovanim grupama u Bosni i Hercegovini.Pozivamo vas da dođete na X-Press sesiju, saznate više i pomognete da informiramo i educiramo javnost.X-Press sesije odvijaju se kao tematski doručak-susret sa novinarkama i novinarima i ciljaju ih ohrabiti za rad koji će biti etičan i profesionalan kada se radi o prikazivanju stvarnosti svih osoba podjednako.

Za X-Press inicijativu, CURE je partnerska organizacija Helsinškom parlamentu građana iz Banja Luke. Projekat finansira Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.

Za više informacija, molimo kontaktirajte CURE ured na 033 264 - 420, ili pišite na Ova adresa el. pošte zaštićena je od spam napada, treba omogućiti JavaSkript da biste je videli

Održan IT trening: "On line i off line aktivizam"

Banja Luka, 18. juni 2012.

U Banjaluci je tokom vikenda održan prvi od šest IT treninga za nevladine organizacije i medije, na kome je učestvovalo 11 učesnika i učesnica.
Voditeljice treninga, Valentina Pellizzer i Amila Topčagić su pokazale kako koristiti razne alatke na internetu, radi lakše i brže komunikacije, odnosno bržeg širenja informacija. Prikazale su nam kampanju Kony 2012koja prikazuje svu moć interneta i društvenih mreža.Polaznici treninga imali su priliku da nauče nešto više o sigurnosti i čuvanju ličnih podataka, o pisanju vijesti i stavljanju fotografija, video i audio materijala na web, te mogućnosti uvezivanja weba sa društvenim mrežama, kao što su Facebook i Twitter.